Tko su dobitnici, a tko gubitnici sporazuma SAD-a i EU-a? "Europa je kapitulirala"

Europska unija suočava se s teretom američkih carina od 15 posto na većinu svojih izvoznih proizvoda, a pritom se morala obvezati i na financijske iznose veličine telefonskih brojeva kako bi uvozila energente iz SAD-a i tamo investirala, prenosi Politico.

Ipak, od moćne njemačke automobilske industrije do europskih sektora zrakoplovstva i poluvodiča, postoje i neki dobitnici iz ovog okvirnog sporazuma, koji još nije konačno usuglašen ni potpisan.

Energija

Što je dogovoreno? Kao dio dogovora, Trump i von der Leyen složili su se da će EU kupiti 750 milijardi dolara vrijednosti nafte i ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a, uključujući i druge energente poput nuklearnog goriva. To znači 250 milijardi dolara godišnjih energetskih kupovina, što bi, prema riječima predsjednice Komisije, također trebalo pomoći da se okonča ovisnost EU-a o ruskom uvozu.

Tko dobiva, tko gubi? Teoretski, riječ je o velikoj pobjedi za američke energetske tvrtke. U praksi, stručnjaci tvrde da je dogovor neizvediv. Za postizanje tog cilja EU bi morao utrostručiti svoj uvoz iz SAD-a u odnosu na prošlu godinu, dok bi američke tvrtke morale preusmjeriti gotovo cjelokupan globalni energetski izvoz prema Europi, i više od toga. Za usporedbu, ukupna vrijednost ruskih energetskih isporuka EU-u prošle godine iznosila je samo 23 milijarde eura. Osim toga, Bruxelles nema izravne mehanizme kontrole, uvozom upravljaju privatne kompanije.

Automobili

Što je dogovoreno? Američke carine na automobile i autodijelove smanjene su na osnovnih 15 posto, razinu koja je ranije ovog mjeseca dogovorena i s japanskim proizvođačima. Zauzvrat, EU će sniziti svoje carine na automobile s deset posto na nulu, potvrdio je glasnogovornik za trgovinu Olof Gill.

No, ključ je u detaljima, kojih zasad nema mnogo. U dogovoru sa SAD-om, Japan prihvaća automobile certificirane prema američkim standardima. Visoki dužnosnik Komisije rekao je da EU i SAD planiraju surađivati na usklađivanju tehničkih normi, uključujući standarde autonomne vožnje, što se također spominjalo kao mogućnost.

Tko dobiva, tko gubi? Prema mišljenju njemačkog automobilskog lobija, riječ je o lošem sporazumu koji će dodatno opteretiti sektor. Zajedno s američkom autoindustrijom kritiziraju carine od 25 posto koje se i dalje primjenjuju na automobile i dijelove proizvedene u Meksiku. Prema Ferdinandu Dudenhöfferu, direktoru njemačkog Centra za automobilska istraživanja, glavni gubitnici bit će radnici. Procjenjuje da bi do 70.000 radnih mjesta u europskim auto-tvrtkama i kod dobavljača moglo biti izgubljeno jer će se proizvodnja seliti u SAD kako bi se izbjegle carine od 15 posto.

Zrakoplovstvo

Što je dogovoreno? Sporazum o nultim carinama između EU-a i SAD-a na "sve zrakoplove i njihove komponente", koji je objavila von der Leyen, omogućuje olakšanje i proizvođačima i aviokompanijama. S obzirom na globalni lanac opskrbe koji stoji iza svakog zrakoplova, ovaj je sektor posebno osjetljiv na trgovinske barijere. Nakon 17-godišnjeg spora između Airbusa i Boeinga, koji je okončan 2021., ni Europa ni SAD nisu bili zainteresirani za novi trgovinski rat u ovom sektoru.

Tko dobiva, tko gubi? Iako je Boeing kratkoročno profitirao od carina protiv Airbusa, analitičari smatraju da bi američki proizvođač zapravo izgubio u slučaju europske odmazde. Neke američke aviokompanije koje koriste Airbusovu flotu, poput Delta Air Linesa i Spirit Airlinesa, bile bi odmah pogođene carinama na europske dobavljače. Među gubitnicima su i leasing kuće s obje strane Atlantika koje bi, da su carine uvedene, postale alat za izbjegavanje dodatnih troškova.

Farmaceutski sektor

Što je dogovoreno? Trump i von der Leyen međusobno su si proturječili, američki predsjednik tvrdio je da farmaceutski proizvodi nisu uključeni, dok je šefica Komisije rekla da jesu. Dužnosnici Komisije pojasnili su da trenutno carina ostaje nula, no Bruxelles očekuje uvođenje carine od 15 posto nakon završetka američke istrage prema članku 232 (koji omogućuje carine iz razloga nacionalne sigurnosti). Predviđene su iznimke za "određene generičke lijekove", iako još nije jasno koje točno.

Tko dobiva, tko gubi? Proizvođači generičkih lijekova, čije su marže vrlo male, tvrde da bi mogli najviše izgubiti, čak i ako carina bude znatno niža od prvotno prijetjenih 200 posto. Udruženje Medicines for Europe traži pojašnjenja o tome koji lijekovi će i dalje biti oslobođeni carina i poziva obje strane da prošire popis lijekova bez carina. Tvrtka Merck pozdravila je činjenicu da je barem postignut dogovor, dok je u Irskoj, snažno izloženoj kroz svoj farmaceutski sektor, udruga Ibec izjavila da je Europa "kapitulirala".

Tehnologija

Što je dogovoreno? U sporazum je uključena i oprema za čipove kao sektor oslobođen carina, neće se primjenjivati osnovna carina od 15 posto. Von der Leyen naglasila je kako EU ostaje važan kupac američkih čipova za umjetnu inteligenciju.

"Američki AI čipovi pokretat će naše gigatvornice umjetne inteligencije i pomoći SAD-u da zadrži tehnološku prednost", izjavila je.

Tko dobiva, tko gubi? Ovo se smatra pobjedom za nizozemskog proizvođača strojeva za proizvodnju čipova ASML, jednog od najvećih europskih tehnoloških divova. Njihovi su strojevi vrijedni stotine milijuna eura po komadu. Iako ASML nije dao prognozu rasta sredinom srpnja zbog carinske nesigurnosti, dionice su u ponedjeljak porasle za četiri posto. Ipak, obećanje EU-a o kupnji američkih AI čipova predstavlja korak unazad za zagovaratelje tehnološke suverenosti Europe, jer produljuje ovisnost o američkoj tehnologiji.

Digitalna regulacija

Što je dogovoreno? Ništa. Komisija je odbila američke pritiske da promijeni pravila EU-a, i za sada joj se to isplatilo.

"Apsolutno nema obveza u vezi digitalne regulative ni digitalnih poreza", kazao je visoki dužnosnik EU-a, dodavši da Komisijina obrana regulatorne autonomije nije dobila dovoljnu pažnju.

Tko dobiva, tko gubi? Europski digitalni zakoni, posebno Akt o digitalnim tržištima (DMA) i Akt o digitalnim uslugama (DSA), ostali su netaknuti. Unatoč velikom pritisku iz SAD-a i tehnoloških divova poput Mete i Applea, koji su javno kritizirali DMA, pravila ostaju na snazi. Tehnička lobistička skupina CCIA upravo je objavila analizu prema kojoj digitalna pravila EU-a godišnje stoje 97,6 milijardi dolara u troškovima i izgubljenim prihodima, uključujući milijardu dolara samo za usklađivanje s DMA-om.

Obrana

Što je dogovoreno? Trump je istaknuo kupnju "ogromnih količina" američke vojne opreme, ali visoki dužnosnici EU-a to su opovrgnuli, naglasivši da nabava oružja nije bila dio pregovora.

"To nije u nadležnosti Komisije", izjavio je jedan dužnosnik, dodavši da nije uključeno u dogovorene brojke.

Ukratko, nema formalne obveze o kupnji američkog oružja.

Tko dobiva, tko gubi? Američka obrambena industrija nije ostvarila zajamčenu pobjedu, ali bi ipak mogla profitirati. Dužnosnici priznaju da bi porast vojnih proračuna unutar Europe mogao ići u korist američkih tvrtki.

"Nakon NATO summita u Haagu, postoji razumijevanje da države članice, uz aktivnu potporu Komisije, povećavaju obrambenu potrošnju, i to će izravno ili neizravno pogodovati SAD-u", rekao je jedan dužnosnik.

To bi moglo izazvati nelagodu među europskim obrambenim proizvođačima.

Čelik

Što je dogovoreno? Povratak na kvote koje su vrlo slične onima koje su postojale tijekom Bidenove administracije. Iznad tog praga, carina od 50 posto vjerojatno ostaje na snazi. EU dužnosnik izjavio je da sama razina kvota još nije dogovorena te će za to trebati više vremena, posebno prije roka 1. kolovoza. SAD je također djelomično priznao da EU nije glavni krivac za globalnu prekomjernu proizvodnju čelika i aluminija. Bruxelles i Washington raspravljat će o "ogradi" kojom bi se izolirali od nepoštene konkurencije iz Kine, Indonezije, Egipta, Turske i drugih.

Tko dobiva, tko gubi? Ako europska industrija uspije i dalje izvoziti specijalizirane proizvode u SAD, makar djelomično, to će biti bolje od opće carine od 50 posto. Pravi gubitnik mogao bi biti Kina. Ako SAD i EU uspiju izgraditi "čelični zid" oko svojih tržišta, što je veliko ako, s obzirom na američki nedostatak sustava trgovanja emisijama, kineska strategija mogla bi doživjeti ozbiljan otpor.

Hrana i piće

Što je dogovoreno? Određeni poljoprivredni proizvodi mogli bi imati odnos nulte carine sa SAD-om, izjavila je von der Leyen, ali nije precizirala koji. Prema posljednjim informacijama, EU će smanjiti carine na tzv. "neosjetljive" proizvode iz SAD-a, dok će "osjetljivi" i dalje biti podložni postojećim carinama.

Tko dobiva, tko gubi? Još je prerano za zaključke. Pretpostavlja se da bi američki orašasti plodovi, hrana za kućne ljubimce i meso bizona mogli lakše ući na tržište EU-a, dok će američka govedina, smatra se osjetljivom, i dalje biti podložna carinama. Pitanje carina na žestoka pića i vino još je predmet pregovora.

Investicije

Što je dogovoreno? Obveza tvrtki iz EU-a da investiraju dodatnih 600 milijardi dolara u SAD. No to nije ustupak Trumpu, već više simbolična gesta.

"Uglavnom je riječ o performativnoj obvezi," rekao je Nils Redeker iz think-tanka Jacques Delors Centre.

Bruxelles, zapravo, nema moć ispuniti to obećanje, jer su ulaganja isključivo u rukama privatnog sektora, rekli su dva visoka dužnosnika Komisije. Jedan je pojasnio da je brojka temeljena na detaljnim razgovorima s poslovnim udrugama i kompanijama o njihovim investicijskim planovima.

Tko dobiva, tko gubi? Dodatna ulaganja iz Europe vjerojatno će potaknuti američko gospodarstvo. No još je nepoznato hoće li to značiti manja ulaganja unutar same Europe, što bi usporilo gospodarski rast EU-a.